Había una vez, en la densa selva de Yucatán, un pájaro llamado Toh. Toh tenía una cola larga y muy colorida que brillaba bajo el sol, y por eso se creía el más hermoso y especial de todos.
Cada mañana, mientras sus amigos pájaros se despertaban y salían a buscar comida, Toh prefería descansar y admirar su cola, convencido de que no tenía que trabajar. Un día, una gran tormenta se acercó y todas las aves se reunieron para construir un refugio y protegerse.
—¡Todos debemos ayudar! —exclamaron con entusiasmo.
Aunque al principio Toh se negó, al ver la fuerza del viento, decidió unirse a la construcción. Sin embargo, pronto se sintió cansado y se escondió en una pequeña grieta para dormir un ratito. Al hacerlo, su hermosa cola quedó fuera del refugio. Durante la tormenta, el viento la azotó fuertemente, y cuando Toh despertó, ¡su cola ya no era tan brillante y colorida como antes!
Los demás pájaros se rieron y, con sus risas, Toh sintió una gran vergüenza. Con el corazón triste, decidió volar lejos y refugiarse en lo profundo de la selva, donde nadie pudiera verlo.
Desde ese día, Toh aprendió que ser humilde y ayudar a los demás es mucho más importante que presumir de su belleza. Y así, en la calma de la selva, Toh se volvió un ejemplo para todos los que escuchaban su historia, recordando que el trabajo en equipo y la solidaridad nos hacen verdaderamente especiales.
Tooj, juntúul chan ch'íich'
Juntéenake' tu ts'u’ u k'áaxil u lu’umil Yucatáne' yanchaj juntúul ch'íich u k'aaba’e' Tooj, leti’e’ jach chowak u nej yéetel ku léembal le kéen ju’uluk tumeen le k'iino', le o’olal ku tukulta’ale' leti'e’ jach ma’alob u yu’ubikubáa yéetel jach jats'uts.
Sáamsamal kéen sáaschajake’ u chuukáan ch'íich'o’ob kéen ajako’obe’ ku bino'ob u kaxant u yo’ocho'ob, ba’ale' Tooje’ ma’atech u bin, chéen ku p'áatal je’elel, ku ts'o’okole' chéen ku cha’antik u nej, tumeen ku tukultike’ leti’e’ ma’ unaj u meyaji’. Junp'éel k'iin táan u náats'al k'a’amkach iik’ yéetel u cháakile’ tuláakal le ch’íich’o’obo' tu múuch’ajubáaob uti'al u beetiko'ob jump'éel kúuchil tu'ux u ta'akikubáaob ti'al u kanáantikubáaob
-¡Tuláakalo'on unaj k áantaj! -tu ya'alajo'ob yéetel ki’-óolal.
Le ka'aj káaje' Tooje’ ma’ tu yóotik áantaj, ba’ale’ le ka’aj tu yilaj bix u muuk’ le k’a’amkach iik'o’ ka’aj túun tu jáan nats'ajubáa áantaj ti’al u beetpajal le kúuchilo'. Ba’ale' séeba’an úuchik u yu'ubik u ka’anal, ka’aj túun tu ta’aksajubáa ti' jump'éel chan káapjoolche’ ti'al u wenel junsúutuk, ba’ale’ u ki’ichkelem neje’ p’áat tich’tal paachil, ma’ ta'akpaji', ka’aj túun p'u'up’ucha'ab tumeen le k'a’amkach iik'o’, le ka’aj túun aaje’ ¡u neje’ ma’atech u jach léembal, yéetel mix jach jats’uts je’el bix ka’ache’!
Le ka’aj ila’abe’, jach che'ejta’ab tumeen le uláak’ ch'íich'o’obo’ ka’aj tu ch’a’aj su’tal. Tooje' yéetel u yaj-óolalil u puksi'ik'ale’ xik’nalnaj náach ichil u ts'u’ le k'áaxo’ tu’ux mixmáak ka’aj béeychajak u yilik.
Beey túuno' Tooje’, ka’alikil le k’iin je’elo’ tu na’anaj yéetel tu kanaj, asab uts ka’aj u yáant u yéet láak’o’ob máak, ma’ ka’aj p’áatak u chéen cha’ant u ki’ichkelemili’.
Beey túuno' te’el ichil u jets’eknakil u ts'u’ le k’áaxo' Tooje’, ikil u sen tsikbaltik u k’ajlayile’ p’áat bey jump’éel e’esajkaanbalil ti’al tuláakal le uláak’ ch’íich’o’ob u’uyiko’, tu’ux ku jach k’a’ajsike’ wáa ku nupikubáa máak ti’al áantaj ti’ jump’éel meyaje’ ku yu’ubikubáa nojba’alil.
-¡Tuláakalo'on unaj k áantaj! -tu ya'alajo'ob yéetel ki’-óolal.
Le ka'aj káaje' Tooje’ ma’ tu yóotik áantaj, ba’ale’ le ka’aj tu yilaj bix u muuk’ le k’a’amkach iik'o’ ka’aj túun tu jáan nats'ajubáa áantaj ti’al u beetpajal le kúuchilo'. Ba’ale' séeba’an úuchik u yu'ubik u ka’anal, ka’aj túun tu ta’aksajubáa ti' jump'éel chan káapjoolche’ ti'al u wenel junsúutuk, ba’ale’ u ki’ichkelem neje’ p’áat tich’tal paachil, ma’ ta'akpaji', ka’aj túun p'u'up’ucha'ab tumeen le k'a’amkach iik'o’, le ka’aj túun aaje’ ¡u neje’ ma’atech u jach léembal, yéetel mix jach jats’uts je’el bix ka’ache’!
Le ka’aj ila’abe’, jach che'ejta’ab tumeen le uláak’ ch'íich'o’obo’ ka’aj tu ch’a’aj su’tal. Tooje' yéetel u yaj-óolalil u puksi'ik'ale’ xik’nalnaj náach ichil u ts'u’ le k'áaxo’ tu’ux mixmáak ka’aj béeychajak u yilik.
Beey túuno' Tooje’, ka’alikil le k’iin je’elo’ tu na’anaj yéetel tu kanaj, asab uts ka’aj u yáant u yéet láak’o’ob máak, ma’ ka’aj p’áatak u chéen cha’ant u ki’ichkelemili’.
Beey túuno' te’el ichil u jets’eknakil u ts'u’ le k’áaxo' Tooje’, ikil u sen tsikbaltik u k’ajlayile’ p’áat bey jump’éel e’esajkaanbalil ti’al tuláakal le uláak’ ch’íich’o’ob u’uyiko’, tu’ux ku jach k’a’ajsike’ wáa ku nupikubáa máak ti’al áantaj ti’ jump’éel meyaje’ ku yu’ubikubáa nojba’alil.